Autor: Fahrudin Vojić

U subotu, 30. juna, u Bihaću je održana promocija knjige ''Pacijenti'' krajiškog pisca Muhameda Mahmutovića, a u sklopu promocije, održana je i tribina ''Nacionalni identitet Bošnjaka'' – gost predavač i promotor bio je predsjednik BANU-a prof. dr. Ferid Muhić. Organizatori tribine, bili su Rekreativno-edukativni centar ''Sadika'' u suradnji sa udruženjem ''Život'' iz Bihaća. Promocija je održana u u sali Rekreativno-edukativnog centra ''Sadika''. Uvaženi akademik Ferid Muhić, na samom početku svog predavanja govorio je o bošnjaštvu kazavši kako je bošnjaštvo bilo na izdisaju sve do pred period devedesetih godina, kada se prvi put susreće sa pitanjima da li piše bosanskim jezikom, što mu je, u to vrijeme, bilo jako čudno jer i sam nije bio načisto s tim terminom, a po prvi puta se susreće sa s njim, po njegovom dolasku u Makedoniju. Zato postavlja pitanje – kako je uopće moglo doći da se prestanemo zanimati za seme sebe – i odmah nudi odgovor u kojem vrlo jasno precizira da se zapravo radilo o sistematskom pritisku koji je doveo do toga.

Dalje Muhić ističe, kako Bošnjake nisu ubijali zbog državljanstva BiH i zbog toga što su bili Bosanci i Hercegovci, već zbog toga što su bili Bošnjaci – cilj zločina je bio Bošnjaci a ne Bosanci i Hercegovci – kaže Muhić. Zbog te činjenice i pritiska koji je vršen, stradao je ogroman broj Bošnjaka, samo zato što su bili Bošnjaci. Dakle, radilo se o nacionalnom identitetu koji je smetao Srbima, jer su oni, kako kaže prof. Muhić, smatrali da su Bošnjaci ustvari islamizirani Srbi, koje treba ponovo vratiti u srpstvo tj. srbizirati ih, a iza toga je stojala ideja o Velikoj Srbiji.

Zato, kaže on – sad dvadeset godina poslije usvajanja i vraćanja naziva Bošnjaci – mi ne bismo smjeli dozvoliti da nas nazivaju drugim imenima osim Bošnjaci, jer na medijskoj sceni mi vidimo da nam se želi nametnuti termin ''bosanski muslimani'', čime nam se želi oduzeti pravo na nacionalnost i identitet. Zašto nekome smeta naziv Bošnjak, čiji korijeni sežu duboko u tradiciju hiljadama godina u prošlost? Mi smo danas u potrebi – kaže prof. Muhić – da govorimo, pišemo i propagiramo naziv Bošnjak, jer moramo konačno shvatiti da biti Bošnjak, jeste pitanje našega nacionalnog opstanka na ovim prostorima. Međutim, on nije pesimista, naprotiv, on smatra kako narod upravo sad u ovom vremenu, polako dolazi sebi i osvijšćava se na način što se počinje prisjećati da je doživio traumu. Bošnjaci nisu došli ni otkud nego su autohtono stanovništvo koje izniklo ovdje u Bosni, a u prilog tome govori i činjenica da je prvi rječnik napisan 1627 godine, upravo bio rječnik bosanskoga jezika – Vuk Karadžić nije prvi napisao rječnik nego je napravio srpski rječnik na osnovama bosanskoga jezika i prvog rječnika, u kojem nije pisalo dete nego djete. Isto je urađeno i kada je u pitanju hrvatski jezik koji je nastao iz bosanskoga kao i srpski.

Na kraju se prof. Muhić, dotakao i same knjige, kazavši kako se knjiga ''Pacijenti'' savršeno uklapa u ovu našu priču o identitetu – osnovna linija priče je motiv osvete - treba li se Bošnjak osvetiti ili ne - Muhamed Mahmutović, maestralno vodi ovo osjetljivo pitanje zločinaca, trebali osveta ili ne - i na kraju zaključuje kako treba, jer je to kur'anski termin oko za oko, zub za zub a na rane treba uzvratiti.

Mi nismo sadmo – mazo, niti smo sadomisti niti mazoisti, ali smo istupljena oštrica koju treba naoštriti, jer kada neko zna da, ako te zadirne ti ćeš mu uzvratiti, neće se tako lako usuditi da te dira.

Na kraju on kaže kako svijet jeste pao u ruke loših ljudi i to onih najgorih, a Bošnjaci trebaju biti svijesni toga, da biti Bošnjak je trenutno najpotrebnije za nas – kazao je na kraju prof. dr. Ferid Muhić.