Promotori knjige: Muftija Smajkić, dr. Arnaut i mr. Čolaković

U okviru manifestacije Dani mevluda i zikra knjigu „Moji zatvorski dani u Egiptu“, autorice Zejneb el-Gazali u Mostaru su uoči petka 3. maja promovirali prevodilac dr. Fikret ef. Arnaut mostarski muftija h. Seid ef. Smajkić i mr. Salih ef. Čolaković direktor Islamskog kulturnog centra. Zejneb je rođena 02. juna 1917.g. u Kairu. Prvo opće i vjersko obrazovanje stekla je pred svojim ocem istaknutim alimom na prestižnom univerzitetu Al-Azharu. Duboko opredijeljeni na putu življenja islama, u nastojanju da se spasi islam, do izražaja dolazi njen rad i aktivnosti u pokretu Muslimanske braće. Tim radom rukovodi imam Hasan Benna r.a. i Zejneb el-Gazali. Oni će se naći na listi žrtava pripadnika pokreta Muslimanska braća, s kojima se režim u Egiptu surovo i žestoko obračunao. „Zejneb je ovom knjigom prenijela dio vlastitih iskušenja, kroz koja je prošla kao borac za vjeru, cijelom svijetu. Večerašnja promocija nas podsjeća na stogodišnjicu pokreta Muslimanske braće a s druge strane nudi nam i odgovore iz koje je misli rođeno „Arapsko proljeće“, jer ova stranka u Egiptu zauzima sve više simpatija među Egipćanima. Moglo bi se reći da su preko Mladih Muslimana imali utjecaja i na našu povijest“, ocijenio je mr. Čolaković. Analizirajući ulogu Muslimanske braće mr. Čolaković je podsjetio na njihovu humanitarnu ulogu gladnom i napaćenom bošnjačkom narodu tokom posljednje agresije.

„Ova knjiga je samo podsjećane na borbu za ideale koje nudi Božija riječ. Mnogi su zbog tih ideala poput Seyyida Qutba platili životima u borbi protiv kolonijalizma. Ideja islama je u Egiptu bila potisnuta. Trebalo je stotinu godina da od ideje egipatski narod dođe do trijumfa“, ocijenio je muftija Smajkić. Komentirajući totalitarne režime koji su u čvrstim stegama držali arapski svijet sredinom prošlog stoljeća muftija se prisjetio nelagodnosti koje je iskusio samo zbog čitanja „zabranjene literature“. „Zejneb el-Gazali nam donosi ljudskom umu neshvatljiva svjedočenja mučenja, bičevanja i raznih vidova maltretiranja, ali i divan primjer kako čovjek da pod tim silinama tortura ne padne u depresiju. Zejneb se pokoravala samo Allahu dž.š, nikada se nije htjela pokoriti čovjeku, pokoriti se vođi“, rekao je muftija Smajkić izražavajući nadu kako će ova knjiga biti poticaj da se i Bošnjaci u BiH izbore za ravnopravnost i jednakopravnost sa drugim i drugačijim idejama kako u politici tako i u kulturi i u javnom djelovanju.

Nakon promocija u brojnim džematima u našoj dijaspori i nekim bosanskohercegovačkim gradovima na mostarskoj promociji prevodilac knjige dr. Arnaut se još jednom se prisjetio kako je kao student imao priliku slušati njeno predavanje. Utisak kojeg je prepričao dr. Arnaut s tog predavanja bjelodano je potvrdio tezu kako je Zejneb el-Gazali bila preteča pokretu islamskog feminizma. Zejneb el-Gazali djelovala je kroz apsolutno stigmatiziranu atmosferu ženske obespravljenosti izražene kroz prevladavajući muški stav: Šta ima nama žena držati predavanja! I šta žena uopće ima reći! To je nažalost u arapskim sredinama bilo evidentno. Svojim djelovanjem ne samo da je razbila predrasude o javnoj ulozi žene u društvu već i postidila neke vodeće alime svoga doba, između ostalog navodi se u ovoj knjizi. „Svjedočenja Zejneb el-Gazali su iskustva koja nam pomažu u našoj vjerskoj orijentaciji. Tortura koja je nad njom provedena nije je nimalo pokolebala u čvrstini imana. Zejneb nikada nije pala u očaj i depresiju zahvaljujući čvrstom vjerovanju u Allaha dž.š. na temelju ajeta: Vela tehinu vela tahzenu ve entumu-l-alevne in kuntum muminin.“, kazao je dr. Arnaut. Ova knjiga se ubraja u jedan od najtraženijih besstselera u islamskom svijetu ali i u svijetu općenito koji protežira prava žene. Recenziju knjizi napisao je uvaženi akademik prof. dr. Ferid Muhić. (R. Jelovac)