Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
DOMOVINA TE ZOVE!
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English  |  Prijava/ Registracija

Intervjui

Ženska pera Sandžaka: Književnica Šefka Begović-Ličina i pjesnikinja Hankuša Hamzagić govore o ženi u Sandžaku i njenom položaju u društvu
OBIĐOH EVROPU, A NE NAĐOH NI LJEPŠU, NI SPOSOBNIJU OD BOŠNJAKINJE
Autor: Dr. Bisera Suljić-Boškailo
Objavljeno: 02. May 2012. 15:05:00
Ljudi od pera su najčešće bili predvodnici novina, vizionari, ljudi koji su najjače osjećali bol i patnju svog naroda, ljudi koji su pjevali o slobodi koja bi puno kasnije dolazila. Njih je Bog obdario tim darom da mogu da vide često i nevidljivo oko sebe, da su hrabri da istinu progovore, da su tu da i dogođeno zapišu, da se ne zaboravi, da su tu da pišu o svjetovima koji ili postoje ili ne postoje, da pokazuju ono nevidljivo i neizrječivo što se osjeća i što traje. I tu nema razlike da li je muško ili žensko, iako imamo puno više primjera da su „muška pera“ bila izraženija, i pored toga što je Bog podario ženi veću moć i talenat za govorom, pa one zato lakše, naprimjer, uče strane jezike od muškaraca, koji su pak više za matematiku. Sve u svemu danas žene izlaze iz tog ćoška gdje su bile stisnute i sve više je u svijetu Nobelovki.

U Sandžaku nema puno žena koje pišu, bar do sada smo ih imali malo, ali polahko vidimo da se i tu rađa proljeće i da njihova pera izbijaju iz tog proplanka ljepote pisane riječi kao rijetki cvijet, zvani jeremičak, kojeg ima samo po sandžačkim predjelima. Za početak smo potražili mišljenje dvije žene od pera, jednu književnicu i jednu pjesnikinju.



Šefka Begović-Ličina: Obiđoh Evropu, a ne nađoh ženu ni ljepšu, ni sposobniju od Bošnjakinje; da bude topla majka, odana supruga, dobra domaćica, da je i dama i hanuma poput naše sandžačke žene. No, Evropljanke svuda prve: u autu, prve na moru, prve na planini, prve u Operi, prve u Parlamentu… Djeca joj kući jedu viršle, tene sami peru ili kad se isprljaju kupuju nove, muž sebi kuha kahvu, košulju sam pegla ili plaća servisu, svekrva se jednom mjesečno najavi za kratku posjetu.
Šefka Begović-Ličina, književnica, majka troje djece, nana tri unuka. Živi i u Novom Pazaru i Sarajevu. Piše za “Preporod”, “Zehru”, “Sumejju”, “Bir i Kalman radio”. Autorica je knjige " Duša u leptiru" ( 2oo8) a zajedno sa bratom Džavidom Begovićem sprema prvi Sandžački rječnik. Autorica je tri humoreske " Edepsuz", " Jaran i Burko" i " Hamalska idara" ( izvedena na Trgu za Dan grada Novog Pazara 2012 g. u interpretaciji glumca Rifata Rifatovića ), kao i pozorišne predstave " Dunje žute a ljute", prikazane 2008 g. u Pozorištu Novi Pazar. Autorica prvonagrađene pjesme "Staro Ćemane" na Studrntskom festivalu zabavne muzike u Maglaju u interpretaciji novopazarskog pjevača Enesa Ukića. Dobitnica prvih nagrada za price " Ne placi kceri"- " Glas Islama" Novi Pazar i " U snovima nur" - BM radio Zenica. Autorica je monodrame "Ne boj se sine" (prikazane u Luksemburgu 2011.g. ) i najboljeg teksta "Zeleni svatovi" u takmičenju monodrama Srednjih škola u SA (2007.g.). U pripremi su joj romani "Brezđetka", "Miris đula" i zbirka pjesama "Sudbinom ponovo rođena". Intenzivno piše.

Kniževnica Šefka Begović - Ličina o ženi Sandžaka kaže:
Sandžačka žena je od kolijevke vaspitavana da bude podređena. Kao curica smatra se ništa ne zna, kao djevojka mora biti skromna, povučena i svakom poslu naučena, a mlada nevjesta poslušna, radna, u srednjovječnom dobi žena je stub kuće i za sve odgovorna, kad ostari mudra i nečujna.

Obiđoh Evropu, a ne nađoh ženu ni ljepšu, ni sposobniju od Bošnjakinje; da bude topla majka, odana supruga, dobra domaćica, da je i dama i hanuma poput naše sandžačke žene. No, Evropljanke svuda prve: u autu, prve na moru, prve na planini, prve u Operi, prve u Parlamentu… Djeca joj kući jedu viršle, tene sami peru ili kad se isprljaju kupuju nove, muž sebi kuha kahvu, košulju sam pegla ili plaća servisu, svekrva se jednom mjesečno najavi za kratku posjetu.

Bošnjaci.Net: Zašto je to tako?
Begović-Ličina:
Odgovor je u našim korijenima u odgoju naših majki i sredina u kojima smo rasle. Mi sandzačke žene smo mislile da tako treba i nismo umijele drugačije. Rijetko se koja se sandzačka žena osmjelila i podigla glavu da nešto promijeni u svom životu i misli malo na sebe.
Kako je to ujutru popiti kahvu, oprati na brzinu suđe, počešljati se na brzinu, trčati na posao u susret mrgodnom šefu ili nezgodnom kolegi, pokušati se usresrediti na posao a krajičkom svijesti brinuti za hrpu neopeglanog veša u korpi, pa ponovo trčati kući i ući u mašinu kućnih poslova? Gomilu suđa treba oprat posle ručka, usisivač viri iza ćoška i čeka, veš polusuh na štriku taman za peglanje, treba sastaviti đuveč za sutrašnji ručak, sinu se jedu palačinke a šporet tek očišćen, muž želi sutlijaš, gosti najavljuju posjedak... U trku, trk... bole noge, trne tabani, nigdje sna i nigdje žene. "I ovog dana prođe mi dan a ništa nisam učinila za sebe, ni mrvicu" - često sam noću mislila. A toliko sam željela odmora, koji redak pročitati u knjizi ostavljenoj pored uzglavlja, pogledati tv. Godinama su oči mojih najbližih bile ka usmjerene meni: Daj, daj... "Mama gdje mi je knjiga? Šta ima za jelo? Je li mi ispeglana košulja? Donesi mi čekić! Gdje si mi ostavila torbu? Daj, dodaj mi...."

Svoj život sam uspjela promjeniti kada sam počela upoznavati samu sebe, otkrivati talenat za koji nisam znala da živi negdje u meni zataškan ili potiskivan, kada sam počela na miru gledati izlazak sunca i uživati u svim ljepotama prirode koje nam je Bog dao, kada sam počela poštovati sebe, svoje vrijeme i tada sam ojačala duhovno, gledala život kao najljepši Božiji dar... Život je lijep, ako ga mi sami sebi uljepšamo.

Bošnjaci.Net: Šta se treba raditi da bi promijenili sebe ali i svijet oko nas koji misli da drugačije ne treba biti?
Begović-Ličina:
Predložila bih da se djeci još od vrtića do završetka srednje škole uvede predmet "Kućni odgoj" da se srednjoškolke posebno obučavaju kako trebaju vaspitavati svoju djecu, da se također u školama uvede predmet "Poslovni bonton" i da se pri prijemu u radni odnos podvrgne testu iz tog predmeta. Da se osnuju ženske organizacije u svakom sandzačkom gradu, kojim će cilj biti edukacija žena, da se žene imaju gdje okupljati određenim danima na sijelu, da bi mogle iznijeti i svoje porodične probleme psihologu u zagarantovanoj diskreciji, da se organizuju grupni ručni radovi, promocije knjiga, predavanja iz ginekologije, pedijatrije, onkologije, da se organizuju posjete siromašnim i samohranim ženama, da se posreduje u zapošljavanju žena a onim uspješne i talentovane žene poduprijeti da rade na boljitku statusa svih žena.

Znam da je nemoguće tražiti, ali za žene bi bilo idealno radno vrijeme šest sati. Muškarci to nikada ne bi dozvolili, oni hoće na poslu ravnopravnost, kući da žena donese mušku platu a kućni poslovi svi na ženskom kolosjeku. No, smatram da bi žena za samo ta dva sata mogla puno uraditi i postići. Rezultat ovolikog kriminala, nemorala, nepoštovanja starijih, nehumanosti, trke za novcem, po meni krivo je dugo odsustvo oba roditelja iz kuće, posebno majki.

Bošnjaci.Net: Zašto slijedimo evropske kulturu, modu?
Begović-Ličina:
Mi imamo našu, napisanu preporuku u jedinoj nam islamskoj knjizi u časnom Kur’anu. Prva nam kur‘anska preporuka "IKRE" garantuje da ćemo sve ostale dobro razumjeti. A Allah je sve robove stvorio isto, bez razlike i nije odredio da se nekom klanjamo, da smo nekom podređeni, nego da imamo ista prava na visoke položaje, na sreću, na ljepotu, život. Samo je on Naš Gospodar!
Sandžačke žene! Predahnite, upoznajte se, volite i poštujte sebe, da bi vas svi više voljeli i poštovali, čak i vaši najbliži. Imate na šta biti ponosne i živjele mi. Sretna sam što sam dio vas.”

Novopazarska pjesnikinja Hankuša Hamzagić o položaju žene, kaže:

Vraćanjem 'izvoru' i samoj vrijednosti žene koja joj je data od rođenja i njenom radu i afirmaciji

Hankuša Fehimova Hamzagić, rođena je u Novom Pazaru, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Studij književnosti i jezika upisala je u Sarajevu, diplomirala u Prištini. Kao novinar - saradnik radila je na televiziji BiH. A kao profesor književnosti i maternjeg jezika u Prištini, Novom Pazaru i Stuttgartu (Njemačka). Živi i radi u Njemačkoj, bavi se žurnalistikom i pisanjem. Drugu knjigu poezije "Hanka", promovisala je u Sarajevu na sajmu knjige i učila, pod pokroviteljstvom Ministarstva za raseljena lica i izbjeglice.

„Žena po Kur‘anu postaje živo pravno lice sa svim pravima i dužnostima koje ima i muškarac. Njena prava i dužnosti su tačno i precizno određena Kur’anom časnim.

Kod zapadnjaka, koji ne poznaju Islam s izvora, ne razlikujući POSLJEDICE od UZROKA i zamjenjujući jedno za drugo, svaljuju krivnju na Islam. Primjer neadekvatnog položaja žene u društvu ne možemo naći u islamu kao vjeri, već u nacionalnim i rasnim porocima istočnih paganskih naroda koji nemaju ničeg zajednickog s' islamom. Normalno da je taj proces zahvatio i sam Sandžak i ženu (majku, sestru, biku, tetku), sve njene uloge najbliže familije dovodile su do njenog ''zatvaranja'', nje kao osobe kao ličnosti i stvaraoca. Kod Arapa, kad su bili na vrhuncu svoje kulture, dešavalo se da su ženu držali za nisko podređeno stvorenje, sposobno samo za najniže poslove i tjelesne prohtjeve muškaraca. Žena nije imala prava ni na svoj sopstveni porod. Ni Biblija nije mnogo nježnija bila prema ženi: -"Žena je gora od smrti", stoji zapisano.

Nadam se da vraćanjem 'izvoru' i samoj vrijednosti žene koja joj je data od rođenja i njenom radu i afirmaciji, ono što ona voli i što je potrebno jednom naprednom društvu: Obrazovanje, zdrastvo, zdrava familija, ( uz muške članove iz tih familija) dostići vrhunac i dokazati vrijednost uloge koja joj je data.



Ostali prilozi:
» POLITIČARI 11.JULA TREBAJU UŠUTJETI!
TV1.ba | 12. July 2014 16:45
» ZA RAMAZAN NIJE BILO ŠIPKE U KUĆI
Fena | 30. June 2014 15:44
» POLITIKA BOŠNJAČKIH LIDERA JE JALOVA I PORAZNA
Faruk Vele | 05. June 2014 21:24
» ZAŠTO SE ŽELIM POLITIČKI ANGAŽIRATI
Snježana Mulić-Softić | 04. May 2014 17:56
» SLOVENKA PRVA POKRIVENA KANDIDATKINJA ZA EP
Mr. Mirnes Kovač | 25. April 2014 16:18
» SAMO DA SE BOŠNJACI IZMIRE MEĐUSOBNO I DOZOVU PAMETI
Hajriz Luboder | 21. April 2014 12:02
» UZ PALESTINCE BOŠNJACI SU NAJRASELJENIJI NAROD NA PLANETI
Eset Muračević | 11. April 2014 13:13
Ostali prilozi istog autora:
» ŽENE, BOŠNJACI I RAT
11. April 2014 02:07
» ZMAJEVIMA ZLATNA KARTICA
31. March 2014 14:18
» SARAJEVSKI TRAMVAJ - MJESTO ZLOČINA
04. September 2013 15:56
» NOĆ ČESTITE ŽENE
22. August 2013 21:27
» SANDŽAČKI IZDAJNIK
07. May 2013 11:47