Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
DOMOVINA TE ZOVE!
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English  |  Prijava/ Registracija

Islamske teme

Na poziv Kineske budističke zajednice reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je prisustvovao trodnevnom Trećem svjetskom budističkom forumu u Hong Kongu
PRIMJER GENOCIDA U BOSNI I HERCEGOVINI JE NAJBOLJI DOKAZ DA JE ODNOS PREMA MUSLIMANIMA NEPRAVEDAN
Autor: MINA
Objavljeno: 27. April 2012. 16:04:12
Treia svjetski budistički forum u Hong Kongu

Završna ceremonija Trećeg svjetskog budističkog foruma u Hong Kongu

Reisu-l-ulema među učesnicima i predstavnici kineskih muslimana

Budističko-islamsko-kršćamsko druženje u Hong Kongu

Reisu-l-ulema sa domaćinom dr. Jinom, univerzitetskim profesorom

Reisu-l-ulema sa Jue-Geangom, predsjednikom budističke zajednice u Hong Kongu

Reisu-l-ulema razgovarao sa predsjednikom Cejlonskog budističkog kongresa o stanju muslimana u Šri Lanki

Na poziv Kineske budističke zajednice reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je prisustvovao trodnevnom Trećem svjetskom budističkom forumu u Hong Kongu (25-27, aprila 2012) pod naslovom "Harmoničan svijet - zajednička vizija, zajenička akcija". Kao i prethodna dva foruma koja su održana 2006, odnosno 2009. godine, i ovaj Treći svjetski budistički forum ove godine u Hong Kongu održan je u organizaciji državnog ministarstva za religijsku kulturu i komunikaciju, što ukazuje da se u Kini ne događa samo političko-ekonomska transformacija društva i države, već i duhovna reformacija kroz obnovu religijskog pamćenje u obliku budističkog učenja.

U Hong Kongu su se sastali najviši budistički autoriteti iz cijelog svijeta da bi razgovarali o ulozi budizma u harmonizaciji odnosa među ljudima i narodima radi zajeničke vizije i zajedničke akcije za mir i sigurnost u svijetu. Gotovo na svim sesijama Trećeg budističkog foruma čuli su se pozivi, čak vapaji, da je krajnje vrijeme da se čovječanstvo sa svim svojim raznolikostima vrati jedinstvu moralnih vrijednosti među kojima je humanizam i ljudsko suosjećanje koje je utemeljeno u vjekovima staroj tradiciji da "čovjek treba da voli drugome ono što voli samome sebi", odnosno, "čovjek ne smije činiti drugome, ono što ne bi volio da drugi učini njemu."

Svjetski budistički forum je zamišljen kao unutar budistički dijalog o važnim pitanjima za budistčki svijet, posebno za Kinu, koja, nakon maoizma, prolazi kroz viševrsnu transformaciju. To je naročito primjetno nakon što na političku scenu Kine dolazi čovjek koji je promijenio sadašnju povijest Kine, ali ne revolucijom, već evolucijom. Riječ je o Deng Xiaopingu (1904 – 1997), koji, kao vrsni političar, državnik, teoretičar i diplomata, okreće Kinu ne samo prema ekonomskoj reformi, već i prema duhovnoj reformaciji i vraćanju Kine njenoj pluralnoj religijskoj duhovnosti. Teorija Deng Xiaopinga ili dengizam je serija političkih i ekonomskih ideologija koja ne odbacuje marksizam ili Mao-Ce Tungovu misao, ali zahtjeva da se oba ta mišljenja adaptiraju postojećim kako socio-ekonomskim uvjetima tako i duhovnim ili religijskim potrebama u Kini. Od 1980. god. ova teotrija je obavezni predmet na univerzitetima u Kini.

Da li zbog toga ili nečeg drugog, ali Kina je danas treća ekonomska sila u svijetu. Sa održavanjem svjetskog budističkog foruma, koji od ove godine postaje stalna institucija oko koje će se okupljati svjetski budizam, Kina pokazuje da razumije duh dvadeset prvog stoljeća koje zahtjeva duhovnu obnovu čovječanstva. Stoga, Kina danas nije samo glavna destinacija poslovnog, već i duhovnog, kulturnog, umjetničkog, novinarskog i sportskog svijeta. Naravno, Kina je danas zanimljiva posebno po svojoj viševjekovnoj tradiciji islama o kojoj se dosada malo ili gotovo nikako nije govorilo i pisalo. Prema procjenama analitičara oko 63,1% stanovnika Kine od milijardu i 300 miliona nisu religiozni, 20% su taoisti i pripadnici kineskih tradicionalnih vjerovanja, 8,4% budisti, 5,6% kršćani, 1,5% muslimani i 1,1% ostali.

Prema historijskim pisanim podacima, prvi susret Kine sa idejom islama dogodio se u vrijeme dinastije Tang (618-906) i to na način što je treći halifa hazreti Osman bin Affan (644–656) poslao svoje izaslanike da iskažu poštovanje kineskom caru Yongu Huiju (651), u drugoj godini njegove vladavine. Za kineske historičare to je početak islama u Kini. U periodu od 651. do 798. god. arapski izaslanici su 39 puta posjetili Kinu. Pored toga, perzijski i arapski trgovci su uveliko bili prisutni u Kini u to doba. Česti prijateljski susreti između državnih predstavnika i poslovnih ljudi iz Arabije i Kine pomogli su uspostavi tradicionalno dobrih odnosa između Kine i Arabije, pa time i mogućnost da se ideja islama širi kroz dijalog u duhu dobre volje i mirne savjesti. Put iz Arabije i Perzije za izaslanike i poslovne ljude počinjao je drumskom stazom iz Perzije preko Šinđjanga (Xinjiang) i nastavljao se svilenim putem (ili putem svile), a završavao se u unutrašnjosti Kine u mjestima, kao što su Xi'an i Luoyang; morska ruta je počinjala od Perzijskog zaljeva, prolazila kroz Malajsko poluostrvo i završavala na jugoistočnoj obali Kine. Kineski historičari navode da su se arapski i perzijski trgovci za stalno naselili u Čanganu (Chang'an, glavnom gradu) i drugim kineskim priobalnim mjestima. Za vrijeme dinastija Tang (618-906) i Song (960-1279) tim trgovcima je bilo dopušteno da žive u mjestima kao što su Guandžu (Guangzhou), Ćuandžu (Quanzhou), Hangdžu (Hangzhou), Jangču (Yangzhou), Čangan (Chang'an), Kaijfeng (Kaifeng) i Luojang (Luoyang). Oni su tu živjeli u miru shodno svojim vjerskim uvjerenjima i toliko se navikli da su se udomačili i tu ostali za stalno. Desetine hiljada Arapa je živjelo u Jangdžuu i Hangdžu u to vrijeme. Četiri džamije u tim kineskim priobalnim gradovima su najbolji dokaz o prisutnosti islama i muslimana već u sedmom stoljeću u Kini.


Zajednička slika nakon TV dijaloga na Centralnoj kineskoj TV


Za širenje i razvoj islama u Kini period mongolske dinastije Yuan i kineske dinastije Ming (1206-1644) su od presudnog značaja. Naime, nakon što su osvojili muslimanska područja u centralnoj i zapadnoj Aziji, razorivši abbasidsku dinstiju u zapadnoj Aziji 1258. god., Mongoli su ovladali i Kinom. U osvajanju i vladanju Kinom Mongolima su uveliko pomagali muslimani koji su milom ili silom postali sastavni dio mongolske dinastije kako u vojnom tako i civilinom životu. Ti muslimani su bili visoko obrazovani ljudi i djelovali su širom tadašnje mongolske carevine u Kini.
Naravno, oni su širili ideju islama što je utjecalo na uvečavanje broja muslimana u Kini o čemu svjedoči Marko Polo i Ibn Betuta, koji bilježe da su svugdje u Kini vidjeli muslimane, a bilo je lahko naći i džamiju u vrijeme dinastije Yuan. Muslimani koje su Mongoli zarobili u naletu na Bagdad i druga područja abbasidskog halifata bili su glavni stožer kako Yuan tako i Ming dinastije. Po tadašnjem nepisanom pravilu osvajač bi kastrirao pokorene vojno sposobne mladiće i držao ih na svom dvoru kao najpovjerljivije sluge. Oni su, u ovom slučaju pokoreni vojno sposobni muslimani, živjeli na dvoru obje dinastije – mongolske Yuan i kineske Ming. Veliki navigator Dženg He (Zheng He), musliman, bio je kineskom caru Džu Di (Zhu Di) iz dinastije Ming, koji je podigao čuveni „Zabranjeni grad“ u Pekingu, najbliži i najpouzdaniji savjetnik u vanjskoj politici, posebno u moreplovstvu. Njega je car Džu Di naslijedio od Mongola nakon što ih je protjerao iz Kine. Musliman Dženg He je sedam puta obišao Indijski okean i otkrio put do Amerike 70 godina prije Kristofera Kolumbosa (Christopher Columbus). O tome da je Kina preteča u otkrivanju Amerike i to baš zahvaljujući muslimanskom admiralu Dženg Hi, uvjerljivo piše Gevin Menzis (Menzies), britanski umirovljeni kapetan kraljevske ratne podmornice, u svojoj nedavno objavljenoj knjizi (2002) pod naslovom: „Godine 1421. Kina je otkrila Ameriku“
(1421 the Year China Discovered America).

Zanimljivo je da su od učesnika izvan budističke tradicije na Treći budistički forum u Hong Kongu pozvani samo reisu-l-ulema dr. Cerić, kao prestavnik muslimana i dr. Ijan Torens (Iain Toreance) sa Princeton teološkog seminara, kao predstavnik kršćana, koji su imali jednosatni televizijski dijalog sa budističkim profesorom Đing Jinon (Jing Yin) na Centralnoj koineskoj televiziji (CCTV), koja pokriva više od milijardu gledatelja. Kroz šest pitanja voditelj dijaloške emisije na CCTV je tražio od budstičkog, muslimanskog i kršćanskog predstavnika da se očituju o ulozi religije u promociji mira i sigurnosti, o ideji raja (Dženneta), kao motiva za vjernika da čini dobra djela na ovome svijetu, o ideji zla prestavljenog u šejtanu, o vjeri kao idealu koji nadilazi lični interes i zagovara žrtvu za opće dobro, te o ulozi vjere u širenju suživota i tolerancije.Učesnici međuvjerskog dijaloga u Hong Kongu složili su se da istinska vjera promovira mir, naučava da se ljudima čini dobro i poziva ljude na suživot i toleranciju. U predstavljanju islamskog učenja kao odgovor na spomenuta pitanja reisu-l-ulema Cerić je između ostalog rekao:

- U svom korjenu islam sadrži ideju i akciju za mir i sigurnost drugih ljudi. Nažalost, u zadnje vrijeme se šire predrasude o islamu i muslimanima i zato muslimani misle da se prema njima čini nepravda, samim tim što se uglavnom vode ratovi i potiču konflikti u njihovim zemljama, gdje oni najviše ginu. Primjer genocida nad mojim narodom u Bosni i Hercegovini je najbolji dokaz da je odnos prema muslimanima nepravedan.

Na pitanje kako tumači arapsko proljeće, reisu-l-ulem dr. Cerić je odgovorio da muslimanski svijet danas traži svoje mjesto u svijetu i zato je razumljivo da nove generacije muslimana odbacuju tiraniju i traže poštivanje ljudskih prava, muslimani hoće slobodu i hoće progres utemeljen na vjeri i primjenjen na rezultatima pozitivne znanosti.

Na pitanje šta vjerski autoriteti mogu učiniti da svijetom zavlada mir i sigurnost, reisu-l-ulema dr. Cerić je odgovrio: - Prije svega, vjerski autoriteti moraju shvatiti da se od njih očekuje aktivnija uloga u moralnoj obnovi društva, jer se pokazalo da je sekularni humanizam nesposoban da se suoči sa izazovima konfuzije, kod mnogih ljudi, konfuzije koju je uprao proizveo sekularni humanizam sa idejom da je suvišno tragati za individualnim i kolektivnim ljudskim identitetom, posebno onim koji implicira religijsko značenje i smisao. Sada smo svjedoci da je identitet ljudima i narodima postao jako važno i zato se ljudi okreću religiji, ili duhovnosti, svako na svoj način, da bi našli smisao svog života, ali i smrti, i onoga šta je poslije smrti. Bit će zanimljivo da vam ispričam bosansku tradiciju prema kojoj je jedan od najvećih dobrotvora Srajeva, Gazi Husrevbeg, iz raja (Dženneta) poručio da ga nisu njegovi veliki hajrati doveli u raj, već osmjeh jednog dječaka kojem je kupio novi bardak, kako ga gazda ne bi zlostavljao zbog toga što je bardak razbio. Tako nas uči vjera - lijep osmijeh prema bratu vrijedan je rajske nagrade. Stoga, vjerski autoriteti ovoga vremena treba da preuzmu ulogu promotora umijeca mira, umjesto rata; pravednog mira umjesto bilo kakvog rata; i svetog mira umjesto svetoga rata - zaključio je reisu-l-ulema dr. Cerić svoje izlaganja u dijalogu između budizma, islama i kršćanstva u Hong Kongu na Centralnoj kineskoj televiziji (CCTV).



Ostali prilozi:
» DVADESETDVOGODIŠNJICA ARMIJE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
Nezim Halilović Muderris | 13. April 2014 03:06
» SVRHA VJERE JE DA UJEDINJUJE A NE RAZJEDINJUJE
Abdullah ef. Hodžić | 03. April 2014 01:32
» BRILJANTAN UZOR ZA SVA VREMENA I SVAKOGA
Abdullah ef. Hodžić | 21. March 2014 13:46
» DŽAMIJA U MAINZU DOBILA MIHRAB
Ševket Zukić | 14. March 2014 15:03
» DAN ŽENA JE NEISLAMSKI PRAZNIK
Nezim Halilović Muderris | 08. March 2014 04:04
» LEKCIJA DANAŠNJIM VLASTIMA (2. DIO)
Abdullah ef. Hodžić | 28. February 2014 15:20
» URADITI KONKRETNE PROJEKTE ZA DJECU I OMLADINU
Senad Ahmetović | 20. February 2014 15:13
» DRŽAVA JE GARANCIJA OPSTANKA NARODA; APELIRAM NA MIR I SUZDRŽANOST!
Mr. Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema | 14. February 2014 15:40
» KOME TREBA VRIJEĐANJE MUSLIMANSKE ULEME?
B.net | 23. January 2014 14:33
» SEMINAR PROFESIONALNIH KADROVA
| 23. January 2014 02:15
» MUHAMMED, A.S., JE UZOR I INSPIRACIJA ZA CIJELO ČOVJEČANSTVO
Abdullah ef. Hodžić | 11. January 2014 12:42
» KAKAV TREBA BITI ONAJ KOJI POZIVA DOBRU A ODVRAĆA OD ZLA, III DIO
Abdullah ef. Hodžić | 05. January 2014 05:14
Ostali prilozi istog autora:
» REISU-L-ULEMA ČESTITAO PESAH
15. April 2014 14:13
» SEMINAR O VAKUFIMA
01. April 2014 15:23