Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Dossier: 90 GODINA OD GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA ŠAHOVIĆA (1924 - 2014)
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English  |  Prijava/ Registracija

Islamske teme

AŠURA I NJENE POUKE
Autor: Aiša Purak
Objavljeno: 14. December 2010. 10:12:28
Aiša PURAK: Obilježavanja 'Ašure na dan 10. muharrema svake godine služi da nas podsjeti na žrtve šehida širom naše slavne prošlosti. Podsjeća nas na ljude koji su digili svoje glasove, tada i sad, protiv nepravde i u toj borbi dali i svoje živote. Podjseća nas da ljudima, da bi došli i održali svoju vlast/poziciju, nikakav princip ili osoba nisu važni.
10. muharem je dan na kojem je, prema nekim izvještajima, Allah s.w.t. spasio Poslanika Musa a.s. od faraona, vladara koji je najbolji primjer despotskog načina vladanja. Kroz historiju je bilo mnogo vladara i vladavina poput faraona i njegove despotske uprave, dok je na drugu stranu dosta bilo i onih koji su se odupirali tiranima i njihovom tiranskom načinu uprave, i u toj borbu gubili svoje živote. Jedna takva osoba je bio i Husein, unuk poslanika Muhammeda s.a.w.s. a sin njegove najstarije kćerke Fatime i halife Alija ibn ebi Taliba, koji nije mogao mirno gledati korupciju halife Jazida. Husein je izgubio svoj život u borbi protiv ovog tiranina, deseti dan mjeseca muharrema u 61. AH (680 CE). Unuk Muhammeda s.a.w.s. je mučenički ubijen u Karbali, Iraku i prema njegovim riječima: "Bolje je umrijeti mučeničkom smrću nego živjeti život sa tlačiteljem, jer je takav život čista zabluda."

Musa i faraon i Husein i Jazid

Hrabri poslanik Musa s.a.w.s. nije se borio protiv faraona da postane kralj, niti je se pravedni Husein borio protiv nekvalifikovanog Jazida i njegove korumpirane vojske da postane halifa. Njihov trud i borba je bio u ispunjenju moralne obveze koja služi kao univerzalna poruka koja je ostavila trajan primjer u borbi i otporu protiv korupcije i nepravde. Pouka nije samo u tome što su bili spremni boriti se za pravdu, nego su bili spremni i umrijeti za nju. Njihova borba je bila je protiv sebičnosti, egoizama i sile.

Tragični događaj

Odmah nakon smrti Muavije, petog halife koji je vladao u periodu od 661. do 680. godine, mjesto hlife je pripalo njegovom sinu Jazidu, na osnovu Muavijine pisane oporuke. Ovo je bio prvi put u historiji Islama da je neko došao do vlasti na ovakvak način. Halifa Jazid nije bio dorastao funkciji na koju ga je njegov otac, putem pisane oporuke, postavio. Predan svim vrstama poroka, pretjeranom uživanju i lahkom životu, Jazidu nije ostavalo mnogo vremana da se brine o hilefetu za koji nije imao kvalifikaciju niti autoritet.

Autoriteti tog vremena, generacije tabiina, su svakako bili: Husein b. Ali, Abdullah b. El-Zubeir, Abdullah b. Umar i Abdurahman b. Ebi Bekr, koji su svoj autoritet stekli na iskrenoj bogobojaznosti i primjernom životu kojeg su vodili. Oni su ujedno bili i sinovi najuglednijih ashaba Božijeg poslanika Muhammeda s.a.w.s. Međutim važno je istaći da je Husein uživao daleko najveći ugled ponajviše zbog riječi Muhammeda s.a.w.s. „"Husein je dio mene, moje srce i duša. Neka Allah voli onog ko voli Huseina a.s...."

Inače Husein je rođen 3. dana mjeseca šabana 626. godine (4. godine po hidžri). Atributi koji krase Husejna su sljedeći: član Poslanikove porodice, veliki borac za istinu, pravedan, plemenit, pouzdan, pobožan, skroman, učen, blag, darežljiv i brižan. Nakon smrti svoga brata Hasana, Husein je postao duhovni vođa muslimanskog ummeta. Ovo je bila velika i opasna funkcija, predvoditi ummet u vremenu kada se vlast okrenula protiv naroda i odala vlastitom uživanju. Tadašnja Jazidova vlast, tlačiteljski se odnosila prema iskrenim vjernicima, a pogotovo prema muslimanima koji su bili odani Huseinu jer im je on predstavljao glavnu opasnost po njihovu vlast.

Husein je podigao veliku revoluciju protiv tadašnje vlasti koja je na njega i njegove pristalice poslala ogromnu vojsku. Drugog muharema, 680. godine Husein, sa svojom pristalicama, se smestio u ravnici Kerbela u Iraku. U naredbama vojskovođi Ibn Sadu koji je predvodio vojsku od 5,000 vojnika, navodi se strogo kažnjavanje prijestupnika Huseina , koji je proglašen državnim neprijateljem i odmetnikkm i kao takav zaslužuje najužasniji način likvidiranja. Vođa Jazidove vojske Ibn Sad je odlučio je ispoštovati Jezidovu naredbe zarad očuvanja vlastitog položaja. Devetog novembra upućuje se prema logoru Huseina i njegovih pristalica. Husein, svjestan svog kraja obraća se svojim sljedbenicima:

Džamija u Kerbeli
„Slava neka je Uzvišenom Allahu Koji je iz našeg doma izabrao Poslanika, koji nas je naučio Kur'anu, koji nas je počastio njegovom vjerom... Ja ne poznajem zaslužnije i vjernije sljedbenike od mojih, neka vas Allah nagradi svojom najljepšom nagradom. Mislim da će sutra doći naš kraj... Tražim od vas da me ostavite samog i da se povučete na sigurno. Oslobađam vas odgovornosti prema meni i ne zadržavam vas. Noć će vam poslužiti kao zastor, pa iskoristite okrilje tame... Sa sobom povedite moju čeljad, neka spase vlastite živote.“

I nakon ovog apela da spasu sebe i živote članova svojih porodica, samo ga je mala kolicina napustila. Desetog muharema, njih 72 hrabrih i časnih borca odlučili su pružiti otpor armiji od 5.000 vojnika. U nekoliko navrata Huseina je pokušao da probudi vjerski osjećaj u vođama i vojsci halife Jazida, ali mu to nije pošlo za rukom. Zauzvrat je dobijao odgovor da se mora prisegnuti Jazidu ili biti ubijen.

Jazidova vojska je prvo pobila one koji nisu bili iz Poslanikove porodice, ali je ubrzo došao red i na Huseina i njegovu familiju. Nejaku su mu bebu ubili strijelom dok ju je držao u naručju a nisu puno oklijevali ubiti i Poslanikovog unuka Huseina. Svjedoci ovog događaja, žene I djeca bili su očevidci odsijecanje glave Poslanikovog unuka kao i pljačkanje njegovih stvari. Dva dana kasnije Jazidova vojska se vraća kući noseći svoj plijen i odsječene glave Huseina i njegovih pristalica. Vodili su sa sobom zarobljenike; žene i djecu Huseinovih pristalica. Među zarobljenicima je bila i Zejneba, hazreti Huseinova sestra. Ona je jedna od najzaslužniji prenosilaca o tragediji na Kerbeli. Nakon izvjesnog vremena žene i djeca zatočeni na Kerbeli su oslobođeni i vraćeni u Meku.

Huseinov historiski primjer

Poseban status Huseina u muslimanskoj historiji je u velikoj mjeri zbog žrtve koje je dao na Allahovom putu i u borbi protiv nepravednog vladara i njegovog despotskog načina vladovanja. U toj borbi je žrtvovao svoju porodice, imetak, i svoj lični život. Njegova hrabrost, iskrenost, ustrajnost, dostojanstvo, i nepokolebljiva odanost u vrijeme velike krize – inspiriraralo je i nastavlja inspirirati ljude svih uzrasta i društevnih pozicija. Njegova borba i eventualno mučeništvo postaje izvor snage i izdržljivosti za potlačene u vremenima patnje, progona i ugnjetavanja. On je moralno na strani svakog čovjeka u borbi protiv nepravedne vladavine, smjenjivanje tirana i podsicanje potlačenih da ustraju u svojoj borbi za pravdu, slobodu i dostojanstvo. "Nema bitke u modernoj i prošlost historiji da je izazvalo više simpatije i divljenje, i da je ostavilo više pouka i lekcija nego mučeništvo Huseina u bitci na Karbali." [Antoine Bara u 'Husayn u kršćanskoj ideologiji]

Pamtite i ne zaboravljajte

Obilježavanja 'Ašure na dan 10. muharrema svake godine služi da nas podsjeti na žrtve šehida širom naše slavne prošlosti. Podsjeća nas na ljude koji su digili svoje glasove, tada i sad, protiv nepravde i u toj borbi dali i svoje živote. Podjseća nas da ljudima, da bi došli i održali svoju vlast/poziciju, nikakav princip ili osoba nisu važni. Obično krše sve principe i eliminišu sve one koji im stoje na putu. I možda najveća lekcija koju možemo uzeti iz ovog tragičnog događaja je da je većina ljudi pasivno gledala nepravdu i masakar bez harborsti i želje da podignu svoj glas provit nepravde i zaustave masakar.



AŠURA

Ove godine Ašura pada u Četvrtaka 16. decembra, 2010 ili 10. muharrem 1432 godine. po hidžri.

Historija Mjeseca Muharrema

Muharrem je prvi mjesec islamskog kalendara i obilježava početak Nove hidžretske godine . Riječ muharrem je arapskog porijekla i može se prevesti kao: „svet“, „nepovrediv“, i „zabranjen.“ Ujedno je jedan od mjeseci za koje se u časnome Kur'anu kaže da je sveti: „Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera.“ (et-Tevba, 36.) Pored mjeseca muharrema, ostala tri sveta mjeseca su: mjeseci zul kade, zul hidže i redžep.
Prema mnogim predajama, deseti dan muharrema ili jevmul-ašura, su mnogi narodi, još prije islama, respektovali i obilježavali. Na primjer, predislamski Arapi su obilježavali Ašuru postom kojeg su naslijedili od svojih predhodnika i historija ovog posta, najvjerovatnije datira još od Ibrahima a.s.

Deseti Dan Muharema u praksi Božijeg poslanika, Muhammeda s.a.w.s.

Nakon Hidžre, Muhammedovo s.a.w.s presljenje iz Mekke u Medinu, naš Resul s.a.v.s je primjetio da Židovi Medine također poste deseti dan muharrema. Poslanik s.a.v.s ih je pitao za razlog njihovg posta na ovaj dan, na što su mu oni odgovorili: "Ovo je blagoslovljeni dan. Na ovaj dan je Allah spasio Benu Israelćane od njihovog neprijatelja(Faraona Egipta), i tako poslanik Musa a.s je postio ovaj dan kao znak zahvale Allahu S.W.T. Na šta je Poslanik s.a.v.s uzvratio: "Nama je Musa bliži nego vama!" pa je Poslanik s.a.v.s postio taj dan i preporučio drugima da ga poste. (Al-Bukhari, hadis 1865). Važno je napomenuti da je Allahov Poslanik, Muhammed s.a.v.s., postio deseti dan muharrema još u vrijeme svog boravka u Mekki, prije nego je učinio Hidžru u Medinu.
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu 'anhu, da je Poslanik, s.a.v.s, rekao: "Najbolji post poslije ramazana je post mjeseca muharrema, a najbolji namaz poslije fard namaza je noćni namaz!" (Muslim)
Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu 'anhu: "Nisam vidio Poslanika, s.a.v.s, da sa više želje posti neki dan od Ašure i ovoga mubarek mjeseca (misleći na ramazan)." (Buharija)
Prenosi se od Abdullaha ibn Abbasa, radijallahu 'anhu, da je Poslaniku,s.a.v.s, nakon što je postio i naredio ashabima da poste Ašuru rečeno: "O Allahov Poslaniče, to je dan koji obilježavaju Židovi i Kršćani!" Rekao je Poslanik, s.a.v.s: "U narednoj godini ćemo, inša-Allah, postiti i deveti dan!" Pa on nije dočekao narednu godinu, jer je Poslanik, s.a.v.s, preselio te godine!" (Muslim)

Jevmul-ašura: „Idul-enbija” - Bajram Božijih poslanika

Na dan jevmul-asure, 10 muharrem, Allah s.w.t je kroz historiju čovječanstva spasio mnoge poslanike i njihove sljedbenike. Deseti dan mjeseca muharrema je još poznat kao “Idul-enbija” (Bajram Božijih poslanika). Prema hadisu koji se prenosi od Ibn Abbasa, r.a. a kojeg šejh Abdulkader el-Gejlani bilježi u svom djelu „El-Gun-je“, nekoliko značajnih događaja se desilo Božijim Poslanicima na ovaj dan. Evo nekih od tih događaja:
-Musa a.s je uspio, sa Izraelićanima, prebaciti se preko Crvenog mora na Sinajsko poluostrvo i spasiti svoj narod od Faraonovog zuluma,
-Nuh a.s se sa vjernicima iskrcao na planinu Džudijj i tako se spasio od potopa,
-Junusa a.s je izbacio kit iz svojih čeljusti na obalu mora,
-Allah, dž.š. je stvorio Adema a.s. i oprostio mu grijeh počinjen u Džennetu,
-Trgovačka karavana putujući za Egipat izvadila je Jusufa a.s iz bunara u koji su ga bacila braća iz zavidnosti,
-Isa a.s je rođen i podignut sa ovog svijeta Isa,
-Ibrahim a.s. je toga dana spašen (od vatre u koju je bačen) takođe na taj dan mu je poklonjen ovan za kurban u zamjenu za sins mu Ismail,
-Ocu Jusufa a.s, Jakub a.s povraćen je vid, izgubljen u plaču za sinom Jusufom,
-Ejjubu a.s je vraćeno zdravlje poslije dugogodišnje bolesti,
-Sulejman a.s je preuzeo vladavinu nad Izraelićanima,
-Desetog dana muharrema desilo se i stradanje h. Husejna i Poslanikove porodice na Karbeli 61. godine po hidžri.

Jelo Hašura i njegova historija

Na dan jevmul-ašure, 10 muharrem, žudeći za Božijom milošću, muslimani širom svijeta poste 10 muharrem, poznatiji kao jevmul- ašura, a za iftare se sprema posebna hrana koja se naziva Ašura , poznatija kod našeg naroda kao Hašura.

Šejh Ismail Hakki El-Bursevi u svom komentaru Kur’ana (Ruhul-bejan) navodi: “Znaj da su se Nuh, a.s. i oni koji su se sa njim iz lađe iskrcali na jevmi-ašuru, pa je Nuh, a.s., u znak zahvalnostu Uzvišenom, na taj dan postio, a i drugima je naredio da poste. Njima je na lađi, inače, bilo ponestalo hrane, pa su pojedinci među njima prikupili ono što im je ostalo: neko pregršt pšenice, neko leće, neko leblebije... dok nisu sakupili sedam vrsta, pa ih je Nuh, a.s. na tlu, nakon što se potop povukao, skuhao, te su tim jelom iftarili i svi odreda se zaštitili. To je bilo prvo jelo koje je kuhano na zemlji nakon potopa. Ljudi su to prihvatili za običaj, za koji slijedi izuzetna nagrada ako se primjenjuje zato da bi se nahranili siromašni i gladni.
Prenosi Mes’ud r.a., da je Muhammed a.s., rekao: “Allah dž.š. je odabrao četiri dana, odabrao je četiri mubarek mjeseca, odabrao je četiri žene u islamu, odabrao je četiri prvaka od naroda, četiri čovjeka su ta koja Džennet željan čeka da ga nastane.
-Četri odabrana dana su: džuma je najodabraniji dan. Drugi dan je jevmu-ašura. Treći dan je jevmu-nahret (kurban) i idil-fitr. To su ta četiri dana.
-Četri odabrana mjeseca su: prvi je redžeb, pa zulkade, zul-hidždže i muharrem.
-Četri odabrane žene su:, prva je Mejrema (kći Imranova i majka Isaa a.s., Hatidža r.a. (žena Allahovog Poslanika,), Asija kći Muzenama (žena Faraona), i četvrta je hazreti Fatima (kćerka Allahovog Poslanika).
Četri odabrana prvaka naroda su: Muhammed a.s. je prvak Arapa, Selmani Farisija je prvak Perzijanaca, Šuhejbe je prvak od Vizantinaca i Bilal Habešija je prvak kod Abesinaca.
Naš Resula je mnogo držao do ovog blagdana pa je između ostalog rekao i ovo povodom 10 dana mjeseca muharema,“Pet je vremena kada Allah dž.š. neće odbiti dovu roba” u tih pet vremena ubraja i noć jevmu-ašura (desetu noć Muharrema).

Pripremila: Aiša Purak



Ostali prilozi:
» IMAM MESDŽIDU-L-HAREMA U MEKI U POSJETI
MINA | 20. November 2014 15:41
» “TRIDESET GODINA SPAJA LJUDE – OTVARA HORIZONTE”
Ishak ef. Alešević | 15. November 2014 14:40
» OTVARANJE BOSANSKE DŽAMIJE U QUEENSLANDU AUSTRALIA
Safet Avdić | 05. November 2014 10:13
» J E V M U - A Š U R A / D A N A Š U R E – 1436.H. / 2014. GOD.
Nezim Halilović Muderris | 02. November 2014 10:43
» NEKA NOVA 1436. HIDŽRETSKA GODINA BUDE POČETAK NAŠIH PROMJENA
Abdullah ef. Hodžić | 24. October 2014 15:23
» VAKUF KAO SOCIJALNI FAKTOR
Nezim Halilović Muderris | 17. October 2014 18:35
» DONATORSKA VEČERA ZA PRVU DŽAMIJU U GRACU
Emir Serdarević | 15. October 2014 11:17
» POZIV ZA IZLAZAK NA IZBORE
Mr. Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema | 10. October 2014 13:36
» VJERNIK NE NAGLAŠAVA U ŽRTVU ULOŽENO VEĆ OD ŽRTVE DOBIVENO
Nezim Halilović Muderris | 12. September 2014 11:45
» IKRAR (HADŽIJSKA) DOVA U DŽEMATU „DEER PARK“ -MELBOURNE
Muhamed Đidić | 10. September 2014 18:39
» UPLATITE DONACIJU ZA DŽAMIJU U AUSTRALIJI
Safet Avdić | 04. September 2014 16:53
Ostali prilozi istog autora:
» KAD BI GOOGLE BIRAO BUDUĆEG REISA
10. September 2012 15:23
» ISRA I MIRADŽ
16. June 2012 13:24
» ŽENE SPOMENUTE U KUR’ANU
17. January 2012 15:15
» AŠURA I NJENE POUKE
30. November 2011 20:17
» BOŠNJACI ROCHESTRA KUPILI OBJEKAT
18. November 2011 10:39
» ULOGA ŽENA U DRUŠTVU
05. April 2011 18:03