Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Islamske teme


Preporod: Kako šef Ureda za dijasporu vidi Bošnjake u Kanadi
DALEKO OD OČIJU, A DUŠA BOSANSKA
Procitaj komentar

Autor: Mirsad Mahmutović
Objavljeno: 27. June 2008. 05:06:23

Ispred mesdžida u Kitcheneru
Više od trideset hiljada Bošnjaka živi u dalekoj zemlji koja se zove Kanada. Kanada je zemlja ogromnog prostranstva, zauzima 9.970.610 km2 i po veličini je druga zemlja u svijetu odmah iza Ruske Federacije. Ima oko 31 milion stanovnika. Od toga su 40% potomci anglosaksnonskih doseljenika i Iraca a oko 27% su Francuzi. Ostalih Evropljana ima oko 20%. Samo 1.5 % stanovnika Kanade su potomci Eskima i Indijanaca. Službeni jezici su engleski i francuski. Svoju nezavisnost Kanada je stekla 1. jula 1867. godine odvojivši se od V. Britanije. Po ekonomskom razvoju sedma je zemlja u svijetu.
Agresija na Bosnu i Hercegovinu smatra se glavnim razlogom dolaska velikog broja Bošnjaka u ovu zemlju. Samo u 1993. došlo je preko 2.500 muhadžira, koji su silom protjerani iz svoih domova. Nakon zaustavljanja rata i prisilnog povratka iz nekih evropskih zemalja, mnogi Bošnjaci pa i drugi građani BiH svoje mjesto življenja pronašli su u Kanadi. Ovo je zemlja zaista velikih mogućnosti, pruža ljudima ogromne šanse za školovanje i postizanje dobrih uvjeta za život. U njoj postoji veliki broj džamija, mesdžida, vjerskih škola, obdaništa itd.
Bošnjaci su se uspješno uključili u sistem života ove zemlje. Autor ovih redova mogao se u to uvjeriti boraveći u Kanadi u periodu od 01. do 10. aprila ove godine.
Avionski let od Beča do Toronta traje oko devet sati. Na aerodromu u Torontu dočekuje me Tajib ef. Pašanbegović i moj imenjak Mirsad Smajić iz Ključa. Odlazimo u Bošnjačku islamsku zajednicu ,,Gazi Husrevbeg,, u Torontu. Riječ je o zaista lijepoj džamiji sa potrebnim sadržajima za razne aktivnosti. Kako piše Senad-ef. Agić u svojoj knjizi «Sto godina Bošnjaka u Americi,, «Ovaj džemat je utemeljio rah. dr. Ahmed-ef. Smajlović 1977. godine, a prvi i sadašnji imam je Tajib ef. Pašanbegović. U ovom džematu imamsku dužnost je obavljao i rah. Ibrahim ef. Džananović i Seid ef. Smajkić, mostarski muftija. Ova zvučna imena jasno govore o strategiji tadašnjeg rukovodstva Islamske zajednice u BiH, koliko se važnosti pridavalo našoj tadašnjoj malobrojnoj dijaspori.
Tajib ef. Pašanbegović na čelu je ovog džemata u svojstvu stalnog imama od 1982. i još uvijek obnaša tu časnu dužnost. Džemat je stasao u dobro organiziranu Zajednicu koja svakim danom postiže izvanredne rezultate.

Na sastanku sa Odborom džemata Gazi Husrevbeg

Na vratima kancelarije imama Tajib ef. Piše: «Muslims in diaspora without membership of Jamat are stateless people and statetlessnes is of infinte danger.»
(Muslimani u dijaspori bez članstva u džematu su bez opredjeljnosti, a neopredjeljenost je stanje beskonačne opasnosti.)
I zaista ova parola ima svoj smisao i značaj, jer članstvo u džematu svakom muslimanu daje veliku šansu za uključivanje u širok dijapazon aktivnosti koje su omogućene na taj način. Članarina omogućava egzistiranje džemata, a džemat daje šansu svakom članu da može doći u svoju džamiju, obaviti namaz, poslati svoju djecu na vjersku pouku, naći lijepu knjigu za čitanje itd.
Upravo su ovo pitanja koja su tretirana na sastanku odbora džemata «Gazi Husrev-beg» u Torontu. Pažljivo sam slušao diskusije članova Odbora i divio se njihovim idejama i prijedlozima. To nisu bile samo priče šta se uradilo već se više govorilo o tome šta treba još uraditi. Pored imama Tajib ef. na sastanku su bili: gosp. Ismet Hadžiabdić, gosp. Ismet Handanović, Muhamed Bećirspahić, Mirsad Smajić, Jusuf Pohadžić.
Nije bio kompletan sastav odbora pa se nisu donosili nikakvi zaključci, ali se otvoreno govorilo o nekim projektima koje planiraju pokrenuti u skorije vrijeme.
Podržali su imama Pašanbegovića da ovaj odbor pruži materijalnu podršku Bošnjacima u Kičneru koji žele pokrenuti vjersku pouku za mlade. Govorilo se i o drugim tekućim problemima, a imali su i mnogo pitanja za gosta iz Sarajeva. U njihovim pitanjima dominirala je briga za domovinom, za svojim rodnim krajem, pitali su o Islamskoj zajednici, o fetvi koja se odnosi na klanje kurbana u Australiji, pitali su o dolasku reis-u-leme dr. Mustafe-ef. Cerića na bošnjačke susrete u St. Luisu koji se održavaju u maju o.g. itd. Sve u svemu, zaista konstruktivna i radna atmosfera. Raduje me što ovi ljudi zaista na konkretan način pokazuju svoju ljubav prema vjeri i domovini.

Prelazak na Islam

U istim prostorijama džamta «Gazi Husrev-beg» u Torontu pred Tajib efendijom, jedan Meksiknac je 05. aprila, 2008. godine primio islam. Bio sam u prilici da prisustvujem i razgovaram sa dotičnim mladićem koji se do tada zvao Danijel. Ulaskom u Islam odabrao je ime Naser. Pitao sam ga za motive prelaska na islam, rekao je da je riječ o spoznaji prave vjere i potrebi ispravnog kontakta sa Bogom. Nakon njegovog izgovora Šehadeta načinili smo zajednički snimak za uspomenu i sjećanje na taj dan. Naser je bio sretan, vidjelo mu se to na licu, prilazio nam je i u radosti selamio. Bio je to dirljiv i poseban ugođaj. Inače u Kanadi i SAD-u u posljednje vrijeme česti su prelasci na islam. Kažu teroristički napad 11. septembra je mnoge mlade Amerikance izazvao i pobudio osjećaj za islamom. Morali smo se rastati od Nasera i krenuti prema drugim mjestima koja smo željeli posjetiti.

U Kičneru

U ovome gradu živi manji broj Bošnjaka, ali željni su da pokrenu mekteb gdje bi svoju djecu učili vrijednostima vjere. Tim povodom zakazan je sastanak sa Bošnjacima ovoga manjeg mjesta 06. aprila, u prostorijama Arapske džamije. Na satanku je bio Tajib ef. Pašanbegović u svojstvu glavnog imama, Nedžad ef. Hafizović, imam u Torontu, Ismail ef. Fetić, imam u Hamiltonu i Mensud ef. Dević, hafiz. Ja sam se kratko obratio prisutnim i morao sam ih brzo napustiti zbog zakazanog termina u Londonu. Ono što je bitno ovdje spomenuti jeste činjenica da muslimani traže vjeru i u njoj nalaze smiraj. Rezultat ovog sastanka je da se odmah pokreće vjeronauka koju će voditi hfz. Mensud ef. Dević. Za početak postojeći džemati u Torontu i Hamiltonu su obećali materijalnu potporu ovim aktivnostima.

U Hamiltonu

Bošnjački islamski centar u Hamiltonu osnovan je 1999.godine. Mlad džemat, mlade džematlije i mlad imam Ismail-ef. Fetić. U ovome gradu živi oko 360. bošnjačkih familija, a džemat ima 235 aktivnih članova. U džematu se obavlja pet vakata namaza, džuma, teravija i održava vjerska pouka. Dolazeći u džamiju zatekli smo imama Ismail efendiju na času vjeronauke. Bio je pun mekteb bošnjačke mladeži koja je sa velikom pažnjom slušala riječi svoga muallima. Upisanih u mekteb ima 90, i u glavnom su svi redovni. Jednom sedmično odvija se i vjeronauka za odrasle. Osim ovih aktivnosti u prostorijama džemata se održava nastava bosanskog jezika, koju vodi Emir Ramić, predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Na času kojem smo prisustvovali g. Ramić je govorio o bosanskom jeziku, o sarajevskoj Vijećnici, Starom mostu u Mostaru i drugim značajnim objektima u BiH. Kroz jasne primjere i nedvojbeno značajne svojevrsne institucije prenosio je ljubav i osjećaje poštovanja prema svojim korijenima. Džemat u Hamiltonu ima svoju budućnost. Vode ga ljudi koji znaju šta treba i šta mogu uraditi. Pored redovnih aktivnosti koje služe održivosti samoga džemata, oni su odlučili da prave džamiju sa munarom. U subotu 22. marta, 2008. godine održana je prva donatorska konferencija koju je vodio i prezentirao dr. Zijad ef. Delić, izvršni direktor Islamskog kongresa Kanade. Bilo je prisutno preko 500 posjetilaca i prikupljeno je 80.000 dolara. Značajan ton ovome skupu dao je i Tajib ef. Pašanbegvić i Nedžad ef. Hafizović.

Bosansko-kanadski islamski centar u Londonu

Ovaj Centar formiran je u maju mjesecu 1995. godine. Prvi odbor sačinjavali su: Salih Čolić, Šemsudin Badnjević, Zahir Rahić, Mehmed Bašić, Alija Malkić, Jasmin Novak, Enes Smlatić, Samir Pašić, Meliha Smajić. Jedan od ključnih ljudi za nastajanje i održavanje ovoga centra bio je rahmetli hadžija Hasan Kajan.
Prvi imam je bio Muharem ef. Posavljak, a poslije njega bilo je više imama koji su pokušavali da trasiraju staze ovome džematu u bolju budućnost. Poslije Muharem efendije, imamsku dužnost je obavljao Abdulgafar-ef. Velić, zatim Siradž-ef. Grabus, dr. Izet-ef. Terzić, hfz. Mensur-ef. Malkić, Senad-ef. Palavra. Međutim, ni jedan od njih nije se dugo zadržao u ovome džematu. Prilkom naše posjete imali smo niz susreta sa džematlijama i članovima odbora. Džemat trenutno nema imama, a objektivno postoje svi uvjeti za to. Grad London je inače mjesto gdje ima mnogo muslimana. Neki podaci govore da je 11% ukupnog stanovništva muslimansko. Dvije hiljade treća (2003) godina je obilježena kao stogodišnjica življenja muslimana u Londonu.

Muhabet kod Nedžada ef. Hafizovića

U utorak veče (8. aprila) na akšam namazu smo kod Nedžada ef. Hafizovića. Nakon obavljanja namaza upriličeno je druženje sa aktivistima ovoga džemata i njegovim članovima. Bio je to ugodan i lijep razgovor. U društvu osim imama domaćina i njegovih najbližih saradnika bio je Tajib-ef. Pašambegović, Abdulvehab Hodža, imam u albanskom džematu, te Ismail ef. Fetić. Razgovor je trajao do jacije namaza i nastavio se poslije obavljenog vakta. U toku razgvora moglo se primijetiti da su ovdje ljudi potpuno stali na svoje noge: znaju šta hoće, imaju volju za život i rad, vole svoju domovinu, hizmet čine vjeri islamu. Nema frustriranosti, ne ruže i ne optužuju nikoga za određene neuspjehe, naprotiv, oni rješavaju svoje probleme i ne očekuju da im to neko drugi radi. U svakom slučaju ovaj susret je bio veoma koristan, i nadamo sa ugodan za Allaha Uzvišenog.

U albanskom džematu

Prije samog polaska na aerodrom u nedjelju 09. aprila, moj domaćin i imenjak Mirdsad Smajić odvezao me u Albansku džamiju kod imama Abdulvehaba Hodže. Dolazimo u džamiju gdje nas dočekuje nasmijano lice domaćina, imama Abdulvehaba a nešto kasnije dolazi i njegov predsjednik Sadem Husini. Imam Abdulvehab je svršenik FIN-a u Sarajevu. Stoga nije ni čudo što nas je odmah počeo pitati za svoje profesore. Kod domaćina smo saznali da je albanski džemat formiran davne 1952. godine i da se smatra nukleusom ostalim džematima sa prostora Balkana. Abdulvehab je imam u ovome džematu od 1991. Inače potiče iz ulemanske familije i deveti je imam u koljenu svoga prezimena.

Susret sa Emirom Ramićem

G. Ramić je predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Aktivan i vrijedan čovjek. Voli svoju domovinu i radi na njenom promoviranju. Uz svoje redovne poslove vodi školu bosankog jezika u Hamiltonu. On je najbolje shvatio riječi rah. Alije Isakovića koji je davno zapisao: «Naš jezik je naš moral i ne treba osobit trud da bismo objasnili pojam BOSANSKI JEZIK. Bosanski jezik nije nastao ni u okrilju srpskoga ni u okrilju hrvatskoga jezika, nije njihova izvednica, već jedna od objektivnih naporednosti. Bosanski jezik je imao i svoj vlastiti tok do početka XX stoljeća, kada su političke prilike izmijenile njegov javni status...» (Alija Isaković, Riječnik karakteristične leksike u Bosanskome jeziku, Sarajevo 1992.g.) U Kanadi su Bošnjaci izuzetno aktivni po pitanju čuvanja maternjeg jezika, jer su svjesni da gubljenjem te komponente dolazi do sigurne asimilacije. I kako kaže književnik Isnam Taljić: «Više nije upitan naš odnos prema vjerskim vrijednostima, niti prema državi BiH, upitan je naš odnos prema bosanskome jeziku!» S toga ovaj primjer g. Ramića i drugih entuzijasta zaslužuju naše veliko poštovanje i pažnju.

VRH



Ostali prilozi:
» PRVA BOŠNJAČKA DŽAMIJA U MINHENU
Damir ef. Babajić | 13. March 2024 18:56
Ostali prilozi istog autora:
» BAKIR JE KRALJ
13. March 2018 14:13
» SINOVI JEDNOUMLJA
19. August 2017 15:11
» NAROD KAŽNJAVA ŠUTNJOM
14. October 2016 01:51
» PISMO MOME DRAGOM PRIJATELJU...
09. February 2016 02:16
» KOGA PREDSTAVLJAJU NAŠI GENERALI?
25. January 2016 17:16
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif