“Željeli bismo podsjetiti sve organe vlasti na njihovu obavezu da se u potpunosti pridržavaju Općeg okvirnog sporazuma za mir, svih njegovih aneksa i odluka visokog predstavnika, koje se moraju u potpunosti provesti”, saopćeno je iz OHR-a.

- Oni koji danas nisu spremni priznati i osuditi zločin genocide, spremni su ga počiniti na mojim sinovima i mojim mužem, - te dodala da poziva političke predstavnike srpskog naroda da skinu teret s pleća svog naroda kako bi djeca živjela u miru i slozi.

Izvještaj predstavlja očajnički nastavak četvrt vijeka napora nacionalista - bosanskih Srba i njihovih pomagača da uvjere svijet da ono što se dogodilo u Srebrenici nije bio genocid. Ti se napori kreću od pokušaja osporavanja broja poginulih do optuživanja žrtava za pokolj tvrdeći da je to bila reakcija na bošnjačke provokacije. Parlament Republike Srpske stavio je 2018. godine van snage izvještaj prethodne Vlade RS iz 2004. kojim je priznat masakr u Srebrenici.

Samo znanjem i samprijegornim radom možemo našu zemlju Bosnu i Hercegovinu graditi tako da ona, uistinu, bude mjesto ugodnog življenja za sve one koji je smatraju svojom domovinom, rekao je, između ostalog, Fetah Kadrić u svom obraćanju prisutnima. Oni koji su na našim ognjištim htjeli da ugase vatru života nisu uspjeli u svojim namjerma.Djeca žrtava genocida u Srebrenici svojim učenjem i radom tu vatru života održavaju.

Danas u Šahovićima nema ni jednog muslimanskog stanovnika, da ne govorimo o spomenicima i bilo kakvom tragu da su oni tamo živjeli. Ima jedno zaraslo groblje i mi kao Islamska zajednica smo imali inicijative da ga uredimo, ali smo nailazili na žestok otpor lokalnog stanovništva. Da se tu ne završava priča kada su Šahovići u pitanju, nastavak ima u Drugom svjetskom ratu, gdje se upravo u Šahovićima formira četnički štab, gdje je samo par godina prije toga pobijeno kompletno lokalno stanovništvo. Tu je bio četnički štab, na čelu sa Pavlem Đurišićem.

Kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za javno podstrekavanje na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost. Najmanje godinu dana zatvora, shodno dopunama Krivičnog zakona BiH, bit će moguće izreći i zbog javnog distribuiranja letaka, slika ili drugih materijala u vezi s navedenim krivičnim djelima.

Ubijeđeni smo da skribanti „Vidovdanske deklaracije“ kao i njihovi megafoni rezolucije u Skupštini CG, pošto su se uhvatili ovog odgovornog posla, vjerovatno su upoznati (ili su trebali biti) šta je posredovalo, kako se dogodio i ko je odgovoran za gnusni ratni zločin nad civilima u Velici, 28. jula 1943., čije nevine sjene sada iz četničkih brloga razvlače politički diletanti, kako bi u osramoćenoj i osakaćenoj Crnoj Gori namakli bar neki politički poen.