"Tema je bila Srebrenica. Odlučio sam se sastati sa liderima pet pet političkih partija, očito da smo pred izbore i htio sam ih upoznati o situciji o terenu da bismo mogli iznijeti ove izbore i pobijediti one politike koji žele u Srebrenici promijeniti stvari. Ponovo sam dobio ličnu podršku i nadam se da ćemo u nedjelju imati pozitivan ishod izbora", rekao je Duraković.

- Ova anketa skupo će doći sve građane, jer milion i 400 hiljada KM velika je suma novca za entitet koji je pred finansijskim slomom. Dakle, da zaključim. I rezultati ovog refrenduma nisu važni, jer odluka Ustavnog suda je jasna, sve će se opet morati vratiti u institucije kako bi se došlo do konačnog rješenja – ističe Duraković

Za referednum koji je najavljen za sutra, prof. dr. Suad Kurtćehajić ističe kako on ne može biti uvod ni u kakav rat, niti u bilo kakvu vrstu sukoba. Ipak, upozorava da je sutrašnji referendum „opipavanje pulsa“ i uzrok novim tenzijama. Potrebno je u ovom momentu izvršiti pritisak i stati u kraj onima koji ne žele miru u BiH, a to bi značilo da se „jednostavno Milorad Dodik mora eliminisati iz politike, navodi Kurtćehajić.“

U najvišedm dijelu razgovora razmijenili su mišljenja o trenutnoj političkoj ali i ekonomskoj situaciji u BiH.

Predsjednik KBSA je čestitao predsjedniku Izetbegoviću na dosadašnjem uspjehu u radu, prije svega na dobijanju upitnika za status prijema BiH u Europsku uniju, te na više uspiješnih podnesenih i realizovanih apelacija Ustavnom sudu BiH.

Načelnik Općine Srebrenica Ćamil Duraković rekao je večeras na panelu u okviru godišnje konferencije Fondacije Clinton da su i premijer Srbije Aleksandar Vučić, dolaskom u Potočare, i on sam, pružanjem ruke Vučiću među 7.000 grobova, iskazali hrabrost ali da bez toga nema pomirenja.
To je za njega lično bila teška odluka da dođe među 7.000 grobova i da kaže da mu je žao, i zato je hrabar čovjek i to ponavljam pred svima. A ni meni nije bilo lako da ga zagrlim među 7.000 grobova, ali sam to uradio, i zato sam i ja hrabar. Mnogi su me zbog toga kritikovali", rekao je Duraković.

Dobio sam iz arhiva iz osmanskog vakta veliki broj dokumenata, ali mi je bio problem kako prevesti dokumenta do kojih sam došao, sa osmanskog na turski, pa tek onda na bosanski jezik. Ali, preko poznanika i prijatelja, od Istanbula do Sarajeva, uspio sam prevesti one najvažnije, tako da sam posljednje četiri godine aktivno radio na knjizi, pa iako sam je počeo pisati mnogo ranije.